NA MALA VRATA UVODI SE POREZ NA NEKRETNINE!?
„Prijedlog Zakona o komunalnom gospodarstvu u većini slučajeva postavlja se kao zakon nadmoćniji Zakonu o trgovačkom društvu, Zakonu o ustanovama, Zakonu o radu…, što svakako nije u redu. Prijedlogom zakona gazi se javni interes, a ide u prilog privatnom interesu. Stvara se čitav niz dodatnih troškova ionako opterećenim jedinicama lokalne samouprave“, smatra Piližota koji ističe kako se prijedlogom novog zakona o komunalnom gospodarstvu na mala vrata uvodi porez na nekretnine!
Stoga se, opravdano, postavlja pitanje je li zakon priprema za privatizaciju komunalnih djelatnostI? Treba svakako istaknuti kako je to trend koji zapadne zemlje napuštaju jer je doveo do niza problema, ali i poskupljenja usluga za građane, a snižavanja kvalitete usluge.
„Ovim je zakonom jasno propisano da se definira komunalna naknada, što znači da Vlada praktično odustaje od uvođenja poreza na nekretnine. Nameće se pitanje, hoćemo li donošenjem novog zakona plaćati višu, istu ili manju naknadu? Gotovo sigurno da ćemo plaćati višu“, smatra Piližota.
JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE OSTAJU BEZ DIJELA PRIHODA?
Prema prijedlogu Zakona o komunalnom gospodarstvu, obavljanje dimnjačarskih više neće biti komunalna djelatnost. To između ostalog znači da će jedinice lokalne samouprave opet ostati bez jednog svog važnog prihoda, a to je naknada za koncesiju od dimnjačara.
„Građani će plaćati porez na neizgrađeno građevinsko zemljište, šire se poslovi koje će morati obavljati komunalni redari koji imaju odgovornosti i obaveze iz područja koja pokriva sedam ministarstava, od poljoprivrede, do zaštite životinja i okoliša, te je nemoguće obavljati sve ono što im se stavlja u zadaću. Trebalo bi posvetiti poseban zakon komunalnim redarima“, kaže Piližota.
PROBLEMI ZA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE KOJE NEMAJU 100% POSTOTNO VLASNIŠTVO U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA?
Prema prijedlogu Zakona, obavljanje komunalnih djelatnosti možete se povjeriti trgovačkom društvu u kojem jedinica lokalne samouprave ima 100% postotno vlasništvo. Što će biti s jedinicama lokalne samouprave koje to nemaju?
„Nacrt prijedlog Zakona o komunalnom gospodarstvu uvodi čitav niz novih troškova jedinicama lokalne samouprave, što je u neprekidnom duhu zakonodavca. Financijske decentralizacije nema, a troškova nam se stvara sve više. Po Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, jedinice lokalne samouprave zamišljene su kao netko tko će štititi građane i javni interes. Tko će ih sada štititi ako se u taj sektor, po ovom nacrtu prijedloga Zakona, na velika vrata uvodi privatni sektor?“, pita se Piližota.
Predsjedništvo Udruge gradova, kojeg čine 41 gradonačelnik (po dva iz svake županije plus Grad Zagreb) Zakon je ocijenio nestručnim, potpuno neprihvatljivim i pogubnim za funkcioniranje lokalne samouprave. Ključna zamjerka ide na sam proces izrade zakona koji je netransparentan i u kojeg je Vlada, umjesto Udruge gradova koja bi trebala biti glavni partner i dionik u pripremi zakona ključnog za funkcioniranje lokalne samouprave, uključila HUP, smatra naš sugovornik.
„Nelogično je izdvajanje pogrebne djelatnosti, vodoopskrbe i djelatnosti prikupljanja otpada u druge zakone, jer su to temeljne komunalne djelatnosti o kojima ovisi funkcioniranje gradova. Komunalna poduzeća su „kičma“ funkcioniranja gradova te izuzimanje dijela usluga iz njihove nadležnosti dovodi u pitanje razinu usluge, što je pak pitanje odgovornosti prema građanima. Komunalno gospodarstvo treba ostati jedinstvena djelatnost u nadležnosti jedinica lokalne samouprave“, zaključuje Piližota.
